Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je na ponovno odlučivanje sve zakone koje je donijela Skupština na sjednici 29. decembra, među kojima su i izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, čime je, kako je saopšteno iz parlamentarne većine, uveo državu u krizu. Prilikom donošenja odluke Đukanović se pozvao na član 94 stav jedan Ustava, aludirajući na nepostojanje kvoruma u sali. Nova vladajuća većina u Skupštini demantovala je tvrdnje Đukanovića kojom pravda razloge za vraćanje zakona na ponovno odlučivanje uz obrazloženje da je u članu 90, stav 4, Poslovnika Skupštine Crne Gore jasno navedeno da se kvorum utvrđuje prozivkom. Takođe, naglašeno je i da je zbog epidemiološke situacije u državi i svijetu izmijenjena poslovnička mogućnost da poslanici zasjedanjima prisustvuju od kuće i na taj način prisustvju sjednici, učestvuju u raspravi i glasaju.

Na sjednici Skupštine Crne Gore, 29. decembra prošle godine, usvojeno je šest zakona među kojima i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Đukanović je, navodeći razloge za odluku, podsjetio da je shodno članu 90 stav tri Poslovnika Skupštine propisano da se „kvorum utvrđuje primjenom elektronskog sistema za glasanje, na način što je svaki poslanik dužan da se lično identifikuje (prijavi) ubacivanjem identifikacione kartice u poslanički pult na svom sjedištu ili na osnovu evidencije generalnog sekretara Skupštine”.

Na ovoj sjednici jedan poslanica iz vladajuće koalicije bila je u samoizolaciji zbog virusa korona i glasala je putem skajpa. Iz kabineta šefa države je navedeno da je otvoreno pitanje da li je prilikom početka predmetne sjednice i usvajanja njenog dnevnog reda postojao kvorum, a samim tim i pitanje demokratskog legitimiteta, kao i usaglašenosti usvojenih zakona sa Ustavom i važećim pravnim propisim. Ukazao je i na otvoreno pravno pitanje konstatovanja prestanka mandata poslaniku Filipu Adžiću i potvrđivanja mandata Suade Zoronjić, s obzirom na, kako navodi, većinski donesenu negativnu odluku Državne izborne komisije, kao i na ukupnu parlamentarnu praksu u Crnoj Gori da se mandat člana parlamenta potvrđuje tek na predlog tog nezavisnog institucionalnog autoriteta.

Parlamentarna većina je ukazala da je odluka predsjednika Crne Gore završni čin opstrukcije opozicionih partija, pokušaja blokade institucije i sistema u cjelini. U zajedničkom saopštenju klubova poslanika Demokratski front, Demokrate – Demos – Mir je naša nacija, Socijalističke narodne partije, Demokratski front – PzP, Crno na bijelo i Prave Crne Gore. Tvrde da ova odluka predstavlja presedan u istoriji crnogorskog višepartizma.

– Ovim činom je Đukanović očito pod pritiskom destruktivnih i radikalnih struktura u svojim redovima, koje se pripremaju za predstojeći kongres, nažalost pokazao da su priče o demokratskoj tranziciji vlasti i kooperativnosti njega i opozicije samo bili jeftini marketinški trikovi – cijene poslanički klubovi političke većine.

Advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć rekao je za „Dan” da je odluka šefa države očekivana, te da je shodno Ustavu na nju imao pravo. Šoć objašnjava da bi Đukanović ako odbije da poptiše zakone, nakon što mu ih ponovo vrate iz parlamenta, ušao u zonu kršenja Ustava, čime bi se stekli uslovi da se krene u pokretanje procedure smjene predsjednika države.
– Ne treba ovome pridavati neku posebnu pažnju. Ne dešava se prvi put, jer je i ranije Filip Vujanović nekoliko puta uradio ovako nešto. U ovom slučaju, međutim, to jeste stvar pojave političkih tenzija, s obzirom na zakone koji su bili na dnevnom redu. Dakle, ništa posebno novo, i ovom odlukom Đukanović se kreće u okvirima ustavnog prava. Očekujem da potpiše zakon kada mu opet bude upućen, ali vidjećemo – naglasio je Šoć.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je ocijenio da je vraćanjem zakona na ponovno glasanje Đukanović dao sebi žuti karton.
– Ako prekrši Ustav, smijenićemo ga – napisao je Abazović na Tviteru.
Prema ustavnim odredbama, član 98., inicijativu za utvrđivanje da li je predsjednik povrijedio Ustav, može pokrenuti Skupština na predlog 25 poslanika. Odluku o tom donosi Ustavni sud.
Kako je za „Dan” rekao doktor prava Dejan Mirović, licemjerno djeluje kada Đukanović navodi legitimitet kao razlog za vraćanje seta zakona ili kada o legitimitetu govori čovjek koji je mjesecima ignorisao masovne narodne litije održavane širom Crne Gore. On kaže da je Đukanović potpisao stari Zakon o slobodi vjeroispovijesti bez razmišljanja iako se njime grubo krši član 14 Ustava kojim se proklamuje načelo odvojenosti crkve i države.

– Sada je nakon uloge nadriteologa i nadristoričara, poslije vraćanja seta zakona i posebno nakon obrazloženja koje ga je pratilo, postao i nadripravnik. U svakom slučaju, mislim da kohabitacija sa takvim predsjednikom nije moguća i da će prije ili kasnije on morati da prijevremeno završi svoj mandat – poručio je Mirović.
Pravnik Boris Marić navodi da Đukanović može da vrati zakon jednom, ali ne i drugi put.
– Ako ne potpiše zakon kada se vrati iz parlamenta ulazi u zonu kršenja Ustava – kazao je Marić.
Inače, istekom roka od jedne godine (7. januar 2021. godine), a samim tim i prestankom važenja Opšteg kolektivnog ugovora desetine hiljada zaposlenih, u djelatnostima koje nemaju zaključene kolektivne ugovore, ostaju bez brojnih prava iz radnog odnosa čime nastupaju štetne posledice po zaposlene. Poslednji Zakon o radu je stupio na snagu 7. januara 2020. godine, što bi značilo da može biti dostavljen i početkom 2021. godine.
Tu je i zakon o kreditnim institucijama, po kome su banke dužne da usklade akta i poslovanje sa odredbama tog zakona do početka njegove primjene – 1. januara 2021. godine. Ukoliko predsjednik države ne potpiše ovaj zakon, banke u Crnoj Gori, počev od 1. januara 2021. godine ne bi bile spremne, odnosno ne bi bile u mogućnosti da sprovode svoje obaveze utvrđene ovim zakonom. Potpuno je ista situacija i kada je u pitanju doneseni Zakon o izmjenama i dopunama zakona o sanaciji kreditnih institucija.
Skupština Crne Gore je 23. decembra 2019. godine usvojila Zakon o izmjeni Zakona o fiskalizaciji u prometu proizovoda i usluga kojim je početak primjene zakona pomjeren za 1. januar 2021. godine. Ukoliko predsjednik države ne potpiše ovaj zakon, poreski obveznici bili bi dužni da sistem elektronske fiskalizacije uvedu počev od 1. januara 2021. godine, iako je evidento da mnogi od njih to sada nijesu u mogćnosti. U prekršajnim odredbama ovog zakona za pravna lica, odgovorna lica i preduzetnike predviđene su visoke novčane kazne.
M.V. Izglasaćemo zakone ponovo
Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić poručio je da će Skupština ponovo usvojiti, bez rasprave, sve zakone usvojene 29. decembra koje je Đukanović vratio na ponovno odlučivanje. Premijer Zdravko Krivokapić kazao je da odluka Đukanovića najbolje pokazuje kako proces kohabitacije funkcioniše u praksi.
Bečić je rekao da će na treći pokušaj opstrukcije i blokade sistema od opozicije, odgovoriti ponovo mirno, demokratski i evropski. Najavio je da će u skladu sa Ustavom i pozitivnim propisima ponovo izglasati sve zakone.
Premijer Krivokapić napisao je Tviteru da Đukanović ne dozvoljava mirnu tranziciju vlasti i nastavlja u višegodišnjem maniru da Crnu Goru tretira kao svoj feud.


Ne branite Crnu Goru od mene
Izjava premijera Krivokapića da šef države ne dozvoljava mirnu tranziciju vlasti je populistička, politikantska i ispod svakog nivoa, kazao je Milo Đukanović.
- Nijesu oni pozvani da sude da li sam prekršio Ustav. To neka izvole provjeriti pred nadležnom institucijom – Ustavnim sudom. No, za njih je izgleda i skupštinski poslovnik nedokučivo štivo. Zato, dobronamjerni savjet – ne sudite o tome što ne znate. I ne branite vi Crnu Goru od mene – kazao je Đukanović.


Spajić zove Žugića na hitan sastanak 
Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić saopštio je da je pozvao guvernera Centralne banke Crne Gore Radoja Žugića na hitan sastanak danas u 11 sati. Kao razlog je naveo odluku predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da ne potpiše set ekonomskih zakona koje je donijela Skupština na sjednici 29. decembra.
– Moramo urgentno i koordinisano reagovati i pomoći privrednicima koji su oštećeni zbog toga što Đukanović nije potpisao set zakona za kreditne institucije – napisao je Spajić.
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović saopštio je da je Đukanović odbijanjem da potpiše set zakona nastavio sa politikom podjela i urušavanja imovinske sigurnosti.
Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović saopštila je da je Đukanović odbijanjem da potpiše izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti nastavio da urušava zdravstveni sistem Crne Gore.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odlučio je da zloupotrijebi svoje pravo da Skupštini vrati usvojeni zakon na ponovno odlučivanje, ne znajući da je Valtazar Bogišić davno upozorio: „Ni svojim se pravom služit` nemoš, tek drugom na štetu il` dosadu”, rekao je ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić. Bošković: Nove manipulacije režima
Ministar Milojko Spajić i režimski mediji se služe jeftinim populizmom i manipulacijama, javno potcjenjujući inteligenciju naših građana, saopštio je poslanik DPS-a Predrag Bošković. On je istakao da krivicu što pojedini zakoni nijesu stupili na snagu, pa i oni koji se tiču ekonomskih tema, isključivo snosi nova vlast koja je, na silu, bez kvoruma, dakle suprotno zakonu i Ustavu održala sjednicu parlamenta.
Iz SD-a su naveli da se opet iščuđavaju lideri antidržavne koalicije i njihove marionete u Skupštini i prijete jer je predsjednik Crne Gore postupio u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima. LP traži da kompletno rukovodstvo Skupštine podnese ostavke. Knežević: DPS ne može da se pomiri sa porazom
Lider DNP-a i jedan od lidera DF-a Milan Knežević rekao je da lideri stranaka parlamentarne većine i premijer Krivokapić moraju zauzeti jasan stav u vezi sa institucionalim i ustavnim opstrukcijama jer se "sadašnja opozicija, nikako ne može pomiriti sa porazom i pokušaće na svaki način da podriva ustavni poredak". Lider PzP-a Nebojša Medojević rekao je da je vlada poslušala njega i pohapsila Mila Đukanovića i članove njegove terorističke organizacije sada ne bi ovako ponižavao Skupštinu i većinsku volju naroda. Lider Prave Marko Milačić je ocijenio da je odluka predsjednika države očajnički potez, dok je funkcioner Ujedinjene Goran Danilović je poručio da Đukanović stoji iza podmukle i dvostruke politike DPS-a. Poslanik i lider Radničke partije Maksim Vučinić istakao je da Đukanović poslednje dane na protokolarnoj funkciji koristi protiv osiromašenih i obespravljenih radnika.